Friedrich Schiller
- 1759., 10. studenog rođen je u Marbachu na rijeci Neckar (Württemberg) Johann Christoph Friedrich (Friederick) Schiller u obitelji vojnog liječnika odnosno ranarnika
- 1773. Schiller je poslan u vojnu akademiju wirtemberškog vojvode Karla Eugena u dvorac Solitude kod Stuttgarta ("Karlsschule"), gdje od 1775. do 1780. studira medicinu, postaje vojni liječnik te godinu i po djeluje kao pukovnijski liječnik (regiment medicus) u Stuttgartu
- između 1776. i 1781. nastaju Razbojnici, koje autor potajno i na svoj trošak tiska
- 1782.-1783. unatoč zabrani wirtemberškog kneza da napusti Stuttgart i kneževinu Württemberg, Schiller potajno odlazi na praizvedbu Razbojnika (13.01.1782.) u Mannheim; rad na Fiesku i Spletki i ljubavi; nakon nekoliko uzastopnih putovanja u Mannheim i napuštanja Stuttgarta bez dozvole wirtemberškog vojvode 1782., Schiller se više ne vraća u Stuttgart, a godine 1782.-1783. boravi u Bauerbachu i Meiningenu (gdje radi kao bibliotekar) te u Mannheimu
- 1783.-1784. djeluje kao dramaturg u Mannheimu, rad na Don Karlosu; bolest (malarija)
- 1784. izvode se Zavjera Fieska u Genovi i Spletka i ljubav; pripreme za izdavanje časopisa "Rajnska Talija" ("Rheinische Thalia"), nastaje Oda radosti
- 1785.-1787. počinje izlaziti "Rajnska Talija"; Schiller boravi u Leipzigu i Dresdenu i okolici; prijateljevanje sa L. F. Huberom i C. G. Körnerom, kojega tada upoznaje i s kojim će ga vezati vrlo blisko i doživotno prijateljstvo
- 1787. izvedba Don Carlosa; izlazi prvi nastavak Vidioca; bavljenje prevođenjem Euripidovih Feničanki i Ifigenije u Aulidi; 1787.-1788. Schiller boravi u Weimaru
- 1788. nastaje povijesna radnja Povijest otcijepljenja ujedinjene Nizozemske od Španjolske vlasti (Geschichte des Abfalls der vereinigten Niederlande von der Spanischen Regierung)
- 1789. Schiller prihvaća poziv za profesora povijesti na univerzitet u Jeni, drži znamenito pozdravno/uvodno predavanje pod naslovom: Što je univerzalna (opća) povijest i u koju svrhu se ona studira? (Was heißt und zu welchem Ende studiert man Universalgeschichte?); od 1789. prijateljstvo sa W. von Humboldtom
- 1790. nastaje Povijest Tridesetgodišnjeg rata; Schiller sklapa brak sa Charlotte von Lengefeld (1766.-1826.), u kojem će se roditi četvero djece, dva sina (Ernst i Karl) te dvije kćeri (Karoline i Emilie)
- 1791. napadi jake i dugotrajne vrućice koji su se i kasnije sporadično javljali (Schiller je prebolio malariju, upalu porebrice nekoliko puta, koleru, a smatra se da se već kao vrlo mlad zarazio tuberkulozom); danska vlada tj. princ Friedrich Christian von Schleswig-Holstein-Sonderburg-Augustenburg (1765.-1814.) i danski ministar von Schimmelmann dodjeljuju mu trogodišnju potporu, koja će biti produžena na pet godina, te se Schiller posvećuje pisanju. Princu-dobrotvoru Schiller će od 1793. godine pisati pisma o estetskom odgoju, koja će 1795. tiskati u svojim "Horama" pod naslovom O estetskom odgoju čovjeka u nizu pisama (Über die ästhetische Erziehung des Menschen in einer Reihe von Briefen)
- 1792. Schiller postaje počasni građanin Francuske Republike
- 1993. nastaju radovi o estetici Studije o ljupkosti i dostojanstvu (Studien Über Anmut und Würde), O uzvišenom (Vom Erhabenen), Kallias-Briefe tj. Kallias oder über die Schönheit (Kalijina pisma ili o ljepoti), koja Schiller piše zajedno sa prijateljem Körnerom, te već spomenuti rad O estetskom odgoju čovjeka; Schiller drži zadnja predavanja na sveučilištu u Jeni (o estetici)
- 1795. Schiller počinje izdavati časopis "Hore", nastaje esej Opsada Antwerpena (Belagerung von Antwerpen) te radnja O naivnom i sentimentalnom pjesništvu (Über naive und sentimentale Dichtung)
- od 1795. prijateljstvo sa J. W. Goetheom
- 1776.-1779. nastaje trilogija Wallenstein, u jambe prepjevana 1797. godine
- 1799. selidba u Weimar; Goethe i Schiller pišu Xenie (balade), koje izlaze u "Almanahu muza" (do 1800.); nastaje Pjesma o zvonu
- 1800. Schiller dovršava Mariu Stuart i prevodi Shakespeareovog Macbetha, oba djela su izvedena iste godine
- 1801. dovršena je i u Leipzigu izvedena Ivana Orleanska (Djevica Orleanska); Schiller obrađuje Turandot od Gozzija
- 1802. rad na Mesinskoj nevjesti i Wilhelmu Tellu; weimarski vojvoda dodjeljuje Schilleru plemstvo s pravom nasljeđa
- 1803. dovršena je i izvedena Mesinska nevjesta
- 1804. dovršen je i izveden Wilhelm Tell; rad na drami Demetrije (nedovršeno); nastaje Pohvala umjetnostima (Huldigung der Künste) u čast dolaska tj. preseljenja u Weimar ruske princeze Marije Pavlovne, supruge weimarskog princa nasljednika; put u Berlin te razmatranje ponude pruskog dvora o preseljenju u Berlin
- 1805. u siječnju napad bolesti; Schiller prevodi Racinovu Phaedru te provodi dramaturšku obradu; rad na Demetriju; početkom svibnja ponovni napad bolesti; Schiller umire 9. svibnja